O asistivnim tehnologijama - pomagalima
- Detalji
Cerebralna paraliza (Paralysis cerebralis infantium, lat.) je skup najraznovrsnijih fizičkih, čulnih i mentalnih oštećenja koja nastaju kao posledica povrede mozga u ranom detinjstvu. Veliki broj osoba sa invaliditetom sa posledicama cerebralne paralize koristi invalidska kolica i druga ortopedska pomagala.
- Detalji
Govorni poremećaji su nepravilnosti u izgovaranju i jezičkom izražavanju, koji mogu da zahvate sve oblike govora i glasa, gradju jezika, izgovor, čitanje i pisanje.
- Detalji
Oštećenja vida podrazumevaju delimično ili potpuno odsustvo prepoznavanja svetlosti, ili značajno oštećenje vida sa oštrinom vida na boljem oku od 0,05 do 0,3 uz korekciju, i čak i iznad 0,3 uz prognoze pogoršanja vida.
- Detalji
Ttelesna oštećenja, i smetnje i poremećaji u motornom funkcionisanju su sva ona stanja ograničenja, narušenosti ili onesposobljenosti motornog funkcionisanja neophodnog za izvođenje motornih aktivnosti na način i u obimu smatranim za normalnim.
Pročitaj više: Telesna oštećenja, i smetnje i poremećaji u motornom funkcionisanju
- Detalji
Autizam je jedan od najtežih razvojnih poremećaja, koji se javlja u ranom detinjstvu, ugrožava normalan razvoj deteta i njegovo kasnije osposobljavanje za samostalan život.
- Detalji
Višestruka ometenost podrazumeva prisutnost dve ili više ometenosti kod jedne osobe, pri čemu se može odrediti preovalađujuća ili primarna i tada govorimo o "višestruko ometenoj osobi, primarno npr. mentalno retardiranoj", ili se primarna tj preovlađujuća ometenost ne može odrediti, pa tada govorimo o "višestruko ometenoj osobi". U decu sa višestrukom ometenošću, prema Kriterijumu za razvrstavanje dece ometene u psihofozičkom razvoju, spadaju i autistična deca i omladina.
- Detalji
Pod mentalnom retardacijom najčešće podrazumevamo sva stanja koja uzrokuju izraženiji usporen intelektualni razvoj deteta, te zaostajanje na ostalim područjima time uslovljenog razvoja.
- Detalji
Moj život se promenio na bolje.
Posle studija, razmišljao sam, šta da radim. Počeo sam da se služim laptopom i jako mi je zanimljivo.
Uglavnom tražim vlašku muziku, koja mi se mnogo sviđa i o kojoj sam pisao. Našao sam pesme koje nikad nisam čuo, a ima ih mnogo. U studiji o vlaškoj muzici, napisao sam sve što sam znao, od muzike, pa sve do književnosti. Kad nisam pisao o muzici, prevodio sam tekstove sa engleskog i služio sam se znanjem i logikom.
- Detalji
Koristim računar već više od deset godina. Na početku je to bilo veoma bojažljivo a sada je svakodnevno prisutan u mojim aktivnostima.
Često umem da kažem da su slova i brojevi bili nešto što sam sa lakoćom savladala još kao mala devojčica, Brajevo pismo je predstavljalo novo otkriće nakon gubitka vida a kompjuter je sinteza svega toga. Pomaže korisniku i njegovom okruženju da savlada prepreke koje su često posledica nedovoljne informisanosti o nekom hendikepu.
Pročitaj više: Kompjuter za mene predstavlja najsveobuhvatnije pomagalo
- Detalji
Softveri za prepoznavanje teksta, Optičko prepoznavanje znakova (Optical Character Recognition, OCR), dobijenu sliku štampanog teksta na papiru (koju obično učitamo sa skenera ili iz fajla) pretvaraju u digitalni tekst. Ovako dobijen tekst se može pročitati uz pomoć čitača ekrana (screen readera) u samom programu ili se može snimiti kao tekstualni dokument u nekoliko formata.
Trenutno se u Srbiji najčešće koristi softver FineReader kao najefikasniji program za prepoznavanje tekstova na našem jeziku.
Pročitaj više: Softver - program za prepoznavanje teksta - Optičko prepoznavanje znakova
- Detalji
Personalni računar koristim već petnaestak godina. Pošto sam slepa osoba, u početku sam ga koristila za čitanje školske lektire i ostalih skeniranih knjiga. Sada računar koristim svakodnevno na poslu za pisanje i čitanje raznih dokumenata, kod kuće za surfovanje internetom, čitanje novina, komunikaciju sa prijateljima...
- Detalji
Pisaća mašina za slepe ima tastaturu od šest tastera. Svaki taster odgovara jednoj tački Brajevog pisma (Brajeve azbuke). Otisak ostavlja tako što deformiše papir po kome piše. Za pisanje koristi običan tvrđi rezani papir.
Pisaće mašine za slepe se često zovu Perkinsonove mašine, po najpoznatijem proizvođaču ovih mašina. U Srbiji se koriste i Brajeve pisaće mašine drugih proizvođača, kao Tatrapoint, Slovačkog proizvođača.
- Detalji
DAISY (Digital Accessible Information System)
DAISY (Digital Accessible Information System) je najnoviji i u svetu prihvaćeni format za snimanje zvučnih knjiga za slepe. Digitalna zvučna knjiga je multimedijalno izdanje štampane knjige ("knjige štampane na crnom tisku").
- Detalji
Brajev red ili Brajev displej je monitor za slepe. Tačnije, tekstualni monitor sa memorijom. Kao i obični monitori i Brajev red može da prikaže samo tekst koji ima sačuvan u memoriji ili tekst koji dobija na ulazu od čitača ekrana (screen readera).
Brajev red prikazuje tekst na Brajevom pismu (Brajevoj azbuci) sa 6 ili 8 tačaka.
- Detalji
Brajevi štampači (štampači za slepe) spadaju u grupu štampača embosera. To su štampači koji ostavljaju otisak tako što deformišu papir.
Brajevi štampači otiskuju tačkice na malo čvršćem papiru nego što se obično koristi. Preporučuje se 150-160 gramski papir.
Brajevi štampači štampaju na običnom rezanom papiru i na beskonačnom (traktorskom) papiru.
- Detalji
Sinteza - sintetizator govora veštački proizvodi ljudski govor. Sintetizator govora pretvara pisani tekst u govor (Text To Speech - TTS) i može biti realizovan softverski i hardverski.
Sintezovan govor se stvara spajanjem delova snimljenog govora.
- Detalji
Slepe osobe mogu da koriste PC računar, tablet ili pametni telefon korišćenjem softvera koje zovemo čitači ekrana ("screen reader").
Čitači ekrana sadržaj ekrana i akcije korisnika pretvaraju u tekst. Ovako dobijeni tekst se:
- izgovara pomoću sintetizatora govora (sinteze / tts - text to speach / tekst u govor),
- prikazuje na brajevom redu - displeju, ili
- oba navedena načina.
Pročitaj više: Čitač ekrana - screen reader, program-softver za slepe
- Detalji
Brajeva azbuka - pismo je reljefno pismo za slepe.
Brajeva azbuka se sastoji od šest tačaka, koje su raspoređene u dve kolone po tri tačke. Kombinacijom ispupčenih tačaka, kojih ukupno ima 63, dobijaju se pojedina slova. Znaci interpunkcije, kao što su zapete (zarezi), tačke, znakovi pitanja, usklika (uzvičnika) i slično, raspoređeni su u dve kolone po dve tačke. Brajevi znakovi za brojeve i matematičke funkcije doživele su nekoliko modifikacija.
- Detalji
Pristupačnost je opšti termin koji se koristi kako bi se opisao stepen do kojeg je neki proizvod (uređaj, usluga, okruženje i sl) pristupačan najvećem broju ljudi. To znači da oni imaju mogućnost pristupa i korišćenja svih funkcionalnosti nekog sistema. Termin pristupačnost se često koristi kada govorimo o osobama sa invaliditetom i njihovom pravu pristupa uslugama i proizvodima te državnim organima, često uz primenu odgovarajućih tehnologija. Pristupačnost se stoga povezuje sa područjem ljudskih prava i raznim pravnim mehanizmima zaštite ljudskih prava.
- Detalji
Slabovidi, u principu koriste računar na dva načina:
- kao videći, uz pomoć softvera za uveličavanje sadržaja ekrana, i
- kao slepi, uz pomoć čitača ekrana (screen readera)
- Detalji
Slepe osobe koriste dve vrste računara:
- specijalizovane računare za slepe - prenosne računare koji imaju na ulazu običnu ili Brajevu tastaturu i na izlazu govorni sintetizator, Brajev red - displej ili oba, i
- računare opšte namene - PC sa softverom koji se zove čitača ekrana (screen readera) koji kao izlaz ima sintetizator govora, Brajev red - displej ili oba
- Detalji
Štampanje nota na Brajevom pismu u Muzičkoj školi "Kosta Manojlović" u Zemunu.
- Detalji
Kompjuteri pomažu hendikepiranima
U jednom uglu tihe biblioteke Univerziteta države Indijana, student sa tamnim naočarima sedi za kompjuterom kuckajući po tastaturi, ali ne gledajući u ekran monitora. Student je slep, a na ekranu se može videti samo tekst ispisan Brajevom abecedom- niz tamnih tačkica na svetloj pozadini. U univerzitetskom Centru za adaptivnu tehnologiju, studenti sa raznim vrstama i stepenima invaliditeta uz pomoć tehnologije savladjuju gradivo kao svi drugi. Osnivač i šef Centra, Margaret Londergan, kaže da je na tu ideju došla 1999. godine, kada je shvatila da mnogi hendikepirani studenti ne znaju kakav im sve hardveri softver stoji na raspolaganju: