Govorni poremećaji

Šta su to govorni poremećaji?
Govorni poremećaji su nepravilnosti u izgovaranju i jezičkom izražavanju, koji mogu da zahvate sve oblike govora i glasa, gradju jezika, izgovor, čitanje i pisanje.

Koji su uzroci govornih poremećaja?
Uzroci govornih poremećaja su:

  1. uticaj loših govornih uzora;
  2. nepravilnosti u gradji govornih organa (npr. nepravilan odnos vilice i zuba);
  3. nedovoljna uslužnost mišića koji učestvuju pri izgovoru;
  4. neka povreda mozga pre, za vreme ili posle porodjaja koju su mogli izazvati zapaljenje mozga, porodjajna trauma, dečje infektivne bolesti;
  5. nestimulativna sredina za govor.

Ko su osobe sa govornim poremećajima?
Osobe sa govornim poremećajima su deca i odrasli čiji se govor razlikuje od govora njihovih sugradjana u negativnom smislu, tako da skreće na sebe pažnju sagovornika i otežava sporazumevanje.

Koje vrste govornih poremećaja postoje?
Vrste govornih poremećaja:

  1. Nepravilan izgovor glasova
  2. Mucanje
  3. Brzoplet govor
  4. Jezički problemi (agramatizam i drugi)
  5. Poremećaji čitanja i pisanja
  6. Poremećaj glasa
  7. Aphazija – Gubitak ili oštećenje već razvijenog govora i jezika uzrokovano moždanim povredama ili tumorom u lobanji

SPOSOBNOSTI - MOGUĆNOSTI osoba sa govornim poremećajima?
Mnogi govorni poremećaji mogu potpuno uspešno da se otklone u mladjem uzrastu. Rano otkrivanje i terapija doprinose podizanju sposobnosti i mogućnosti osoba sa govornim poremećajima. Ima dosta primera da logopati u detinjstvu, nakon odgovarajuće terapije, u odraslom dobu obavljaju poslove koji traže visok govorni standard.

Kako primetiti govorni poremećaj kod deteta?
Odstupanje u razvoju govora možete lako utvrditi poredjenjem svog deteta sa vršnjacima. Ako primetite da je govor detetu suviše težak i ako se ono ne uključuje u njega, treba posumnjati na neke smetnje u njegovom razvoju.

Šta učiniti po otkrivanju govornog poremećaja?
Ukoliko primetite govorni poremećaj obratite se najpre pedijatru koji vodi dete ili pedijatru razvojnog savetovališta. On će, imajući u vidu govorni poremećaj, nasledje, rizične faktore i oboljenja koja mogu dovesti do govornih poremećaja odlučiti da li je dovoljno dati savet i zakazati kontrolu za nekoliko meseci, ili odmah uputiti dete logopedu. U slučaju da se stručna pomoć ne može dobiti u nadležnom domu zdravlja, obratite se odgovarajućoj regionalnoj ustanovi.

Ko se bavi radom sa osobama sa govornim poremećajima?
Stručnjaci za govorne poremećaje su logopedi koji se obrazuju na Defektološkom fakultetu.

Zapošljavanje, rad i neophodni - specifični radni uslovi za osobe sa govornim poremećajima?
Osobe sa blažim poremećajima se zapošljavaju i rade kao i sva druga lica. Teži govorni poremećaji mogu onemogućiti bavljenje profesijom kod koje se traži visok govorni standard. Kod zanimanja gde to nije prioritet i kod težih govornih poremećaja, evidentna je profesionalna uspešnost.

Posebna podrška osobama sa govornim poremećajima?
U periodu razvitka govora dete treba stalno podsticati na govor, pružiti mu dobar govorni uzor, ne treba biti suviše strog u procenjivanju dečjeg govora, ne kritikovati suviše i ne zahtevati mnogo.

 

Izvor: Škola za osnovno i srednje obrazovanje sa domom "Vuk Karadžić" Sombor