Snimke mozga pokazuju kako meditacija „efektno“ liječi mentalne bolesti

 

Meditacija, istočnjačka filozofija – koja se nekada smatrala pretencioznom – može efektno liječiti i izliječiti mentalne bolesti, sve to je dokazano snimkama mozga.

Glava prepuna misli (problema) je uobičajena za ljude današnjice. Meditacija, koja se puno prakticira u Indiji i u dijelovima Islingtona (Dio šireg okruga Londona s miješanom populacijom uključujući i ljudima podrijetlom iz Azije i Indije.), je tretman potvrđen od strane Ministarstva Zdravlja Velike Britanije, koji kombinira konvencionalnu psihoterapiju s tehnikama meditacije, disanja i joge.

U čemu je tajna?

U sjedenju, i pokušaju da se ne misli na ništa uz povremeno izgovaranje: „Ommmm.“

Meditacija se u zapadnjačkom društvu prakticira od sedamdesetih godina prošlog vijeka, no sve je više i više dokaza kako je meditacija krajnje efektna. Istraživači iz najrespektabilnijih medicinskih centara Britanije su otkrili da može uspješno poništiti depresiju.

„Psihoterapija uključuje analiziranje misaonih procesa pacijenata, s nadom sa će s razumijevanjem istih, pacijenti uspjeti napraviti pozitivne pomake. Pomno razmatranje i opuštanje dijelom uključuje i meditaciju, naročito u dijelu opuštanja, The Daily Mail je citirao Marka Williamsa profesora kliničke psihologije na Sveučilištu Oxford, odjel psihijatrije, on je kao jedan od ko-autora i osnivača mnogih varijanti „pomnog razmatranja psihe“ razvio tehniku kognitivne terapije pod nazivom „Mindfulness-Based Cognitive Therapy (MBCT).“

„Meditacija je antička praksa u dijelu istočnjačkih spiritualnih filozofija, koja uključuje; sjedenje, obično u tišini i fokusiranje na jednu stvar, obično na senzacije udisanja i izdisanja.“

Skeniranje i snimanje aktivnosti mozga budističkog svećenika.

„Um često započne lutati i misliti o drugim stvarima, tada je potrebno našu pažnju polagano i bez napora vratiti na ono što se fokusiramo (disanje). Ljudi koji ovo rade na regularnim osnovama se osjećaju vrlo smireno. Zahvaljujući modernim snimkama mozga koje mjere aktivnosti istog, mi počinjemo shvaćati zašto je to tako,“ rekao je Williams.

Williamsove kolege u SAD-a i Kanade su uspjeli locirati dijelove mozga koji se mijenjaju za meditacije, i rezultati su zapanjujući.

Dvojna žlijezda amigdala – označena crvenom bojom.

„Meditacija pomaže u reduciranju aktivnosti u dijelu mozga koji se zove amigdala, dvojne žlijezde koja upravlja našim osjećajem i stresom. Oni koji su više pod stresom i koji su više zabrinuti i tjeskobni, imaju preaktivnu amigdalu. Meditacija reducira hiperaktivan rad amigdale.

Insula, dijelovi mozga, obojani plavom bojom.

„Tu je i efekt kojeg meditacija ima na moždanu isnualu, dio mozga koji se bavi dubokim emocijama, recimo kada nam je „srce slomljeno“ zbog nesretne ljubavi, tada osjećamo neku vrstu boli.“

„Normalna aktivnost ovog dijela mozga je blisko povezana s dijelom mozga koji procesuira analitičke misli. Ako smo imali, recimo, svađu s partnerom ne samo da se osjećamo užasno već počnemo razmišljati zašto se osjećamo užasno, što nam to govori o našem odnosu i što se može dogoditi ako ne postupimo uspravno,“ rekao je Williams.

za vrijeme meditacija – vidimo da se tada aktivira i prednji moždani režanj koji pomaže u smirivanju, redukciji bijesa, ljutnje i stresa.

Kod ljudi sa mentalnim bolestima, ovi dijelovi mozga postanu preaktivni – njihov način razmišljanja na neki način hrani njihove emocije, koje stvaraju još više misli dok proces na kraju ne postane neizdrživ.

Meditacija sprječava ovaj nenormalni ciklus reducirajući poveznice između insuale i dijelova mozga koji stvaraju previše analize, to sve se jako lijepo može vidjeti na snimkama mozga.

„Meditacija ne sprječava ljude da osjećaju ili misle već odvaja ova dva dijela mozga, dajući pacijentu više kontrole.

Mi smo dodatno otkrili u kliničkim ispitivanjima kako pomno razmatranje kognitivnih procesa i meditacije sprečavaju ponovno pojavljivanje depresije. I može se koristiti zajedno s lijekovima,“ izjavio je Williams.

Janet Jones (48.) je imala dijagnozu ozbiljne depresije koja joj je ustanovljena prije deset godina. Ovoj majci dvoje djece je predstavljena Williamsova MBCT metoda 2008.

„U početku sam bila vrlo skeptična. No postepeno je meditacija postala dio mog svakodnevnog života,“ rekla je Jonesova.

„Prije nego li sam počela s meditacijama, bilo mi je teško izaći iz kreveta, otići na posao, osjećala sam se u potpunosti jadno. Jednom kada sam počela s MBCT metodom, moj pristup životu se promijenio i poboljšao. MBCT i meditacija mi je vratila kontrolu nad životom. Sada mi je potpuno jasno, koliko god je nešto bolno u životu, proći će,“ dodala je Jones.

Nekoliko jednostavnih naputaka za uspješnu meditaciju:

  1. Meditaciju radite kada želite, i koliko dugo želite.
  2. Radite je u položaju koju vam najviše odgovara, čak i u ležećem položaju, nije potrebno sjediti u lotus položaju, ako vas to dodatno koči ili ako vam je taj položaj pre težak, bitno je da se opustite, ako se zbog položaja ne možete opustiti meditacija će biti neuspješna.
  3. Dišite stomakom to jest dijafragmom, foksuirajte se na duboko disanje dijafragmom, iz početka to može izgledati teško naročito ako nepravilno dišete s vratnim i leđnim mišičima zbog čega imate bolove u vrtu i leđima, no s vježbom dijafragma ojača.
  4. Udišite na nos, izdišite na usta, onako kako to radimo pri pjevanju, ovaj način dodatno opušta.
  5. Ako vam pri meditaciji odgovara neka muzika slobodno je slušajte, ako vam muzika ne odgovara radite je bez muzike, važno je da se za vrijeme meditacije osjećate ugodno.
  6. Ako ste pod velikim stresom, pokušajte prvo opustiti mišić jezika i donje vilice, stres izrazito utječe na mišiće: jezika, vilice, vrata i leđa, zbog toga obično pod stresom jako plitko dišemo i imamo zgrčene ove mišiće.
  7. Ako nakon meditacije ili za vrijeme meditacije zaspite, to znači da vam se tijelo i um opustilo, dakle meditacija je uspjela.
  8. Glavni je cilj potaknuti pravilni rad kranijalnog živaca broj X ili vagus nerva koji upravlja borbom tijela protiv stresa, i koji nadgleda rad svih unutranjih organa, većine facijalnih i vratnih mišića, rad očiju, i koji direktno utječe na naš imunološki odaziv.

Aktivacija pravilnog rada nervusa vagusa to jest kranijalnog živca broj X je neizostavni dio svake uspješne meditacije.

Izvor: News Track India // Prijevod: Matrix World

preuzeto sa: znanost.com

objavljeno: februar, 2012