Naučnici na Institutu za rehabilitaciju u Čikagu (RIC), koji je US Nevs & Vorld Report proglasio za najbolju rehabilitacijsku bolnicu u SAD još od 1991. godine, objavili su da bi se naše razumevanje funkcionalnih principa koji usmeravaju razvoj i rad mozga moglo drastično poboljšati u sledećih nekoliko godina zahvaljujući poboljšanjima u tehnologiji i analizi podataka.
Napredak bi mogao najaviti neuroznanstvenu revoluciju, sličnu onoj kada je povećanje brzine procesora utrlo put za revoluciju u računarstvu poslednjih pola veka. U broju za februar časopisa Nature Neuroscience, naučnici dr Ian H. Stivenson i dr Konrad P. Kording su prikazali analizu 56 studija sprovedenih od 1950-ih godina, tj od početka primene metode snimanja mozga sa više elektroda u kojima je zabeležena aktivnost neurona u životinja ili ljudi. Otkrili su da je broj istovremeno zabeleženih pojedinačnih neurona eksponencijalno rastao od 1950-ih godina, a da se udvostručenje događalo otprilike svakih sedam godina. Istraživači su povezali napredak u tehnikama snimanja neurona sa Mooreovim zakonom, koji opisuje da se eksponencijalni rast brzina procesiranja udvostručava otprilike svake dve godine, što računara čini manjim, a tehnologiju dostupnom većem broju ljudi. "Kako nam postaje sve lakše dolaziti do podataka o radu mozga i tumačiti ih, tako ćemo biti u mogućnosti sve bolje pomagati osobama sa invaliditetom i oštećenjima nervnog sistema", rekao je dr Kording. "Naš cilj je da iskoristimo ono što učimo o tome kako i zašto mozak radi tako kako radi da bi mogli brzo i uspešno pomoći pacijentima. Dekodirajuća kako neuroni komuniciraju jedni s drugima, jednog bi dana mogli biti u stanju obnoviti veze upućujući različite neurone da komuniciraju jedni s drugima ili da komuniciraju međusobno, ali na različite načine, a time bi se vratile neurološke sposobnosti kod naših bolesnika. "
"Ispaljivanje" ili "Dahtanje" Neuron je stvarni signal poslat prema drugim neuronima i kroz ceo nervni sistem. Ovi signali šalju poruke i prenose važne informacije, uključujući kako naše predstave o svetu tako i poruke koje kontrolišu naše ponašanje i delovanje. "U kasnim 1950.-im godinama bilo je moguće snimanje samo jednog po jednog neurona. Sada naučnici mogu snimati aktivnosti stotina neurona istovremeno, prikupljajući vredne informacije o tome kada i zašto neuroni šalju ili ne šalju signale," kaže dr Kording. U bolesnika sa bolestima koje su uzrokovane gubljenjem veza u mozgu, kao što su moždani udar ili povreda kičmene moždine, informacije iz mozga poslate preko neurona ne mogu se preneti do određenih udova ili delova tela. Istraživači na RIC-u koriste podatke iz neurona za prva istraživanja u svetu čiji je cilj obnova veza i neurološko osposobljavanje koristeći se novim tehnologijama. Nedavno su izvestili da su identifikovali nove načine za potencijalno preusmeravanje protoka informacija u nervnom sistemu pomoću stimulacijski tehnologije. Trenutno su istraživači RIC-a vodeći u istraživanju korišćenja novog interfejsa za komunikaciju mašina-mozak, funkcionalnu elektronsku stimulaciju i tehnologije virtualne stvarnosti za vraćanje neuroloških funkcija u osoba koje pate od paralize uzrokovane povredom kičmene moždine ili moždanim udarom.
Izvor: Edelman Public Relations, znanost.com
objavljeno: februar, 2011.