U najranijem periodu života regije mozga mogu menjati funkcije. levo okoNajnoviji dokument koji potpisuju neuronaučnici s Massachussettes Institute of Technologi, u saradnji s Alvaro Pascual-Leone s Beth Israel Deaconess Medical Center, nudi dokaze o uspešnijem povezivanju moždanih regija tokom najranije životne dobi.

Istraživači su ustanovili da mali deo vizuelnog korteksa mozga koji obrađuje gibanje prolazi reorganizaciju isključivo u mozgu ispitanika koji su rođeni slepi, ne onih koji su oslepeli naknadno. Najnovije spoznaje, objedinjene u izdanju časopisa Current Biologi od 14. oktobra, naglašavaju modus povezivanja mozga tokom prvih nekoliko godina života te bi mogle pomoći naučnicima u razumevanju kako poboljšati sposobnost povezivanja mozga tokom života. Tim više je to značajno obzirom da napredni medicinski postupci omogućavaju kongenitalno slijepim osobama povratiti vid, navodi POSTDOKTORSKA saradnica Marina bedni, glavni autorka dokumenta.

U 1950.-im i 60.-im godina, naučnici su se okrenuli spoznaji da se određene funkcije mozga razvijaju normalno isključivo ako je pojedinac izložen relevantnim informacijama, kao što su jezik ili vizuelne informacije, unutar određenog vremenskog perioda tokom najranije životne dobi. Nakon toga, naučnici drže, kao reakcija na najnoviji nadražaj, mozak gubi sposobnost promene. Istraživanja sprovedena na životinjama idu u prilog ovoj teoriji. Na primer, mačke s povezom preko očiju tokom prvih meseci života nisu bile u stanju videti normalno nakon što su povezi uklonjeni. Slična perioda povezivanja očiju tokom odrasle dobi ne utiču na vid. Međutim, u poslednjih nekoliko godina bilo je naznaka da postoji više prostora za manevrisanje no što se dosad mislilo, govori bedni, koja radi u laboratoriji Rebecce Saks, docentice na MIT-u i koautorka aktuelne studije objavljene u Current Biologi. Mnogi neurolozi podržavaju ideju o utvrđivanju najranijeg perioda života nakon čega je teško, no ne i nemoguće, povezati mozak.

Bedni, Saks i njihovi saradnici želeli su utvrditi je li moguće povezati deo mozga poznat kao srednji temporalni kompleks (MT / MST) u bilo koje vreme ili samo tokom najranijeg perioda života. Odabrali su proučiti MT / MST delimično i zato što je jedan od najvažnijih vizuelnih područja. Kod osoba koje vide, MT regija specijalizovana je za regulisanje mehanizma vida. U nekoliko retkih slučajeva u kojima su pacijenti izgubili MT funkciju u obe hemisfere mozga, nisu bili u stanju uočiti pokret u okviru vizuelne scene. Na primer, ako neko uliva vodu u čašu, oni isključivo vide samo nepokretno, zamrznuto proticanje vode. Dosadašnje studije pokazale su da je kod slijepih osoba, MT regija zadužena za obradu zvuka, no te studije nisu se povodile za razlikama među ljudima koji su oslepeli tokom najranijeg odnosno tokom kasnijeg perioda života.

U najnovijoj MIT-ovoj studiji, istraživači su proučavali tri grupe ispitanika - osobe koje vide, kongenitalno slepe osobe, i one koje su oslijepile naknadno (u devetoj godini života i posle). Koristeći se funkcionalnom magnetnom rezonancom (fMRI), naučnici su želeli utvrditi responzivnost MT-a u tih ispitanika na zvukove u pokretu - na primer, korake koji se približavaju. Rezultati su bili jasni, kazala je bedni. MT reagovao je na zvukove kod kongenitalno slijepih osoba, no ne i kod osoba koje su mogle videti odnosno kod osoba koje su oslijepile naknadno. Ovo nameće zaključak da je kod naknadno oslijepjelih osoba, vizuelni nadražaj koji su iskusili u najranijem životnom dobu omogućio MT arealu razviti sopstvenu karakterističnu funkciju vida, i stoga ono ne može biti reprogramirano za obradu zvuka nakon što je osoba izgubila vid. Kongenitalno slepe osobe nikada dosad nisu doživele bilo kakav vizuelni nadražaj, stoga je po rođenju, područje reprogramirano u primalaca slušnih nadražaja. "Najraniju životnu dob trebali bismo shvatiti kao idealnu priliku za oblikovanje načina na koji mozak funkcioniše", ustvrdila je bedni. "To ne znači da drugačija iskustva ne mogu promeniti stvar, no mnogo je jednostavnije pripremiti se na vreme."

Bedni smatra da će kroz primerenije razumevanje povezanosti mozga tokom najranije životne dobi, naučnici shvatiti kako ga povezati tokom odrastanja. Postoji tek nekoliko slučajeva povratka vida, no preraste li ono u svakodnevnu praksu, naučnici će tada biti prisiljeni shvatiti kako programirati mozak pacijenta da obrađuje svež vizuelni nadražaj. "Još uvek nemamo odgovor na pitanje može li mozak ponovo krenuti učiti, i kako se to učenje razlikuje u mozgu odrasle osobe naspram dečjeg mozga", ističe bedni. Bedni se nada da će uspeti shvatiti posledice komutacija MT-a u budućim istraživanjima. To se svakako odnosi na razumevanje eventualnih prednosti koje slepe osobe uživaju pred osobama s vidom kada govorimo o obradi zvučnih podražaja u pokretu, i uopšte bi li im štetio povratak vida.

Izvor: Massachusetts Institute of Technology, znanost.com

objavljeno: oktobar, 2010.

 

Sve cene se za kupce iz Srbije obračunavaju u dinarima po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan izdavanja predračuna. PDV se dodatno obračunava. Gloria Ferrari doo maksimalno koristi sve svoje resurse da Vam svi artikli na sajtu budu prikazani sa ispravnim nazivima, opisima, fotografijama i cenama, ali nažalost ne možemo garantovati da su svi podaci na sajtu u potpunosti ispravni. Svi artikli prikazani na ovom sajtu su deo naše ponude i ne podrazumeva se da su svi dostupni u svakom trenutku na našem lageru. Tačne podatke sa rokovima isporuke dobijate u predračunu. Zadržavamo pravo promene cena svih proizvoda i usluga, bez prethodne najave na sajtu.