Znanstvenici stvorili univerzalnu kartu vida u ljudskom mozgu

 

Gotovo stotinu godina nakon što je britanski neurolog po prvi put mapirao slijepe točke uzrokovane ranama projektila na mozgu vojnika, istraživači s Perelman School of Medicine na američkom Sveučilištu u Pennsylvaniji usavršili su njegovu kartu koristeći suvremenu tehnologiju. Njihovi rezultati stvaraju kartu vida u mozgu na temelju individualne strukture mozga, čak i za ljude koji ne mogu vidjeti. Njihovi rezultati mogu, između ostalog, usmjeravati napore za vraćanje vida takvim pacijentima pomoću moždane proteze koja bi stimulirala površinu mozga. Istraživanje je objavljeno u najnovijem broju časopisa Current Biology.

Znanstvenici često koriste tehniku snimanja mozga pod nazivom funkcionalna magnetska rezonancija (MRI) ili fMRI za mjerenje naizgled jedinstvene aktivacijske karte vida na mozgu pojedinca. Ovaj fMRI test zahtijeva gledanje u trepereći ekran na više minuta dok se mjeri moždana aktivnost, što nije moguće kod ljudi koji su oslijepili zbog bolesti očiju. Tim iz Pennsylvanije je riješio ovaj problem pronalaženjem zajedničkog matematičkog opisa veze između vizualne funkcije i anatomije mozga.

“Mjereći moždanu anatomiju i primjenom algoritma, sad možemo točno predvidjeti kako će se vizualni svijet posložiti na površini mozga”, rekao je glavni autor dr. Geoffrey Aguirre, docent za neurologiju. “Mi već koristimo ove spoznaje kako bi proučili kako gubitak vida mijenja organizaciju mozga.”

Istraživači su kombinirali tradicionalne fMRI mjere aktivnosti mozga kod 25 ljudi s normalnim vidom. Tada su identificirali preciznu statističku povezanost između strukture nabora mozga i prikaza vizualnog svijeta.

“Na prvi pogled, čini se kako područje mozga zaduženo za ima drugačiji oblik i veličinu kod svake osobe”, rekao je drugi vodeći autor dr. Noa Benson, post-doktorski istraživač u području psihologije i neurologije. “Oslanjajući se na prethodna istraživanja zakonitosti u anatomiji mozga, otkrili smo da ove individualne razlike nestaju kada se ispituju našim matematičkim predloškom.”

Gordonu Holmesu, neurologu iz Prvog svjetskog rata, općenito se pripisuje stvaranje prve sheme tog odnosa. “On je 1918. godine načinio iznimno preciznu kartu koristeći se najprimitivnijim tehnikama”, rekao je koautor dr. Omar Butt, s Perelman School of Medicine u Pennsylvaniji. “Mi smo sada otkrili detalje, ali je trebalo stotinu godina i puno tehnologije da se to ostvari.”

Objavljeno: oktobar 2012.