Hoćemo li slijepima ikada vratiti vid? Izgleda da hoćemo...

 

PROTEZA ZA MREŽNICU


Zrennerov čipZrennerov čip proizvela je tvrtka ''Retina Implant AG'', a taj je samo jedan od mnogih 'proteza za mrežnicu' koje se već u ovome trenutku proizvode diljem svijeta.

U trenutku kada je 46-godišnji Miikka primijetio da su mu krivo napisali ime, grupa znanstvenika oduševljeno je zapljeskala. Zašto? Bio je to nepobitan dokaz da će Miikka koji je godinama bio slijep, u većoj ili manjoj mjeri progledati.

Ovo medicinsko čudo Miikka ima zahvaliti pionirskom čipu koji su mu ugradili u mrežnicu, a koje bi trebalo funkcionirati po istom principu kojim se umjetnom pužnicom gluhim osobama do neke granice vraća sluh, javlja BBC.

Miika boluje od specifične vrste slijepila koju u medicinskim krugovima nazivaju retinopatija pigmentoza (retinitis pigmentosa). Riječ je o nasljednoj bolesti koja progresivno uništava sposobnost mrežnice da reagira na svjetlosne podražaje. Kako stanice odumiru, vidno se polje osobe smanjuje s rubova prema sredini. U Miikkinom slučaju bolest je bila izrazito agresivna, pa je na koncu mogao tek primijetiti smjer žarke svjetlosti što mu, dakako, nije dozvoljavalo kretanje bez pomoći štapa.

Sve se to promijenilo kada je Miikka upoznao njemačkog znanstvenika Eberharta Zrennera koji mu je ugradio maleni čip u mrežnicu. Sama naprava sastoji se od 1 500 malenih, na svjetlo osjetljivih elektroda čija je uloga zamijeniti oštećene stanice čovjekove mrežnice. Prvi pokušaji donijeli su rezultate u smislu da bi osoba s ugrađenim čipom mogla raspoznavati oblike predmeta ispred sebe, a neki bi čak mogli i čitati velika slova. Slučaj Miike bio je najveći iskorak u dosadašnjim pokušajima ovakve vrste liječenja, jer ne samo da je on primijetio da mu je krivo napisano ime, već je mogao vidjeti i pribor za jelo, odnosno mrlju na stolu. U drugom, odnosno trećem pokušaju Miika je mogao pogledati na zidni sat i znati u minutu koje je vrijeme, a posljednji rezultati govore kako je bio u stanju razaznati sedam nijansi sive boje.

'Za osobe koje su godinama živjele u mraku ovo je poput dobitka na lotu'

Zrennerov čip proizvela je tvrtka ''Retina Implant AG'', a taj je samo jedan od mnogih 'proteza za mrežnicu' koje se već u ovome trenutku proizvode diljem svijeta. Pa ipak, dosada je tek jedan takav čip prošao sve kontrole i dobio 'zeleno svijetlo' za prodaju u Europi. Riječ je o čipu Argus II, koji je proizvela kalifornijska tvrtka ''Second Sight'', a koji za razliku od Zrennerova čipa koristi svega 16 na svjetlo osjetljivih elektroda i to na način da se na naočale spoji kamera.

Premda dva gore spomenuta čipa djeluju posve različito, njihovi se tvorci susreću s istim izazovima. Proizvodnja ovakvih čipova značila je godine i godine istraživanja na životinjama, a za potrebe proizvodnje znanstvenici su morali doslovce izmisliti čitav niz kirurških tehnika kojima bi se prvo iz oka izvadila preklopnica, da bi se potom sam čip ugradio u maleni prostor ispod mrežnice. Između ostalih izazova, ekipa znanstvenika suočila se i s onim kako ugraditi čip napravljen od biokompatibilnih materijala, jer je prijetila opasnost da imunološki sustav jednostavno odbaci strano tijelo u organizmu.

- Kada radite s okom morate biti vrlo oprezni. Oko je uvijek toplo i mokro, što znači da je vrlo korozivno za elektroniku. Možda zvuči jednostavno, ali ovo je vrlo složen postupak. Ne možeš samo ubaciti nekome čip, pritisnuti prekidač i vratiti toj osobi vid. To je, zapravo lakši dio. S takvim se osobama mora jako puno raditi, mora ih se naučiti kako da ponovno koriste svoje oči nakon godina mraka. Osim očiju problem je i njihov mozak kojemu treba vremena da se privikne na nove, vrlo stresne okolnosti - objašnjava Mark Humayun, ispred Sveučilišta Južne Kalifornije.

Godine su prošle otkako su znanstvenici započeli s ovim projektom, a svega stotinjak pacijenata je zasada pristupilo ovom programu.

- Njihova iskustva daju nam dodatnu motivaciju u borbi s ovim problemom. Jedan od pacijenata kazao mi je kako je izašao u noćnu šetnju, a ulična rasvjeta poslužila mu je za orijentaciju. Čovjeku koji ima zdrav vid to se ne čini poput dobitka na lotu, ali za nekoga tko je godinama bio zarobljen u mraku to je upravo to. Drugi mi je pacijent kazao kako prvi puta može vidjeti svoju zaručnicu te kako je razaznao sjene između njenih zubiju dok se smiješila. Velik je to trenutak neopisivog zadovoljstva - objašnjava Zrenner.

'Potpuni povratak vida nije opcija'

Ovi čipovi donose velik pomak na tom polju istraživanja, ali imaju i svoje nedostatke. Primjerice, potpuni povratak vida nije opcija. Za tako nešto u teoriji bi bilo potrebno puno više elektroda, ali u tom bi se slučaju one morale proizvoditi bitno manje.

- Za električnu stimulaciju možemo garantirati povratak vida u omjeru od jedne petine, što zapravo znači da osobi možemo donekle vratiti vid u krugu od sedam metara. Sve dalje od toga nije opcija, barem ne u ovome trenutku. Također, boje nisu opcija. Pomoću ovog čipa osobi možemo donekle vratiti vid, ali ona će vidjeti samo sivu boju. Čip koji smo napravili može pomoći osobama s određenom vrstom sljepila, ali nipošto ljudima koji pate od glaukoma što je ujedno i najčešći uzrok sljepila. Pa ipak, ovaj uređaj može pomoći milijunima ljudi diljem svijeta. Oni, dakako, nikada neće imati potpuno vraćen vid, ali moći će čitati i uspješno obavljati svoje dnevne zadatke. Velika je to pobjeda za nas - zaključio je Zrenner.
Zadnja Promjena: Ponedjeljak, 12.03.2012

Autor: G.R., Photo: gnu, 12.03.2012

Izvor: Dnevno.hr